Mnogi i dalje klimu doživljavaju isključivo kao ljetni uređaj. U stvarnosti je moderni inverter klima uređaj dizalica topline zrak-zrak – jedan od najučinkovitijih načina grijanja pojedinih prostorija, osobito u prijelaznim razdobljima i u dobro izoliranim stanovima.

Kako klima grije?

U načinu grijanja klima uređaj obrće smjer rashladnog kruga: vanjska jedinica „skuplja” toplinu iz vanjskog zraka (i kada je hladan), kompresor je podiže na višu temperaturu, a unutarnja jedinica predaje je prostoriji. Budući da uređaj toplinu premješta, a ne proizvodi je izravno iz struje, iz 1 kWh električne energije može dobiti nekoliko kWh topline.

Taj omjer naziva se koeficijent učinkovitosti (COP), a za cijelu sezonu grijanja izražava se kao SCOP. Uređaj sa SCOP-om 4,0 u prosjeku sezone daje 4 kWh topline za 1 kWh struje – četiri puta više od električne grijalice.

Isplati li se grijanje klimom?

Usporedba s drugim izvorima ovisi o cijenama energenata i izolaciji objekta, ali vrijede sljedeća opća pravila:

  • U odnosu na izravno električno grijanje (grijalice, uljni radijatori, kvarcne grijalice) klima je u pravilu višestruko jeftinija.
  • U odnosu na plin ili centralno grijanje klima je često konkurentna, osobito za grijanje pojedinih prostorija i u prijelaznim mjesecima (listopad, studeni, ožujak, travanj).
  • Grijanje je brzo – prostor je ugodan za nekoliko minuta, bez čekanja da se zagrije sustav.

Napomena: navedeni odnosi su orijentacijski. Stvarni troškovi ovise o tarifi struje, izolaciji, postavljenoj temperaturi i vanjskim uvjetima.

Učinak pri niskim temperaturama

Što je vani hladnije, uređaj teže „izvlači” toplinu iz zraka pa ogrjevni učinak i COP padaju. Standardni inverter uređaji i dalje griju i pri temperaturama ispod ništice, ali kod dugotrajnih jakih minusa njihov učinak može biti nedostatan za cijeli prostor.

Za takve uvjete postoje serije optimizirane za grijanje (poput Mitsubishi Heating invertera), koje zadržavaju visok učinak i pri izraženim minusima te rade pouzdano i pri temperaturama od –15 °C do –25 °C, ovisno o modelu i podacima proizvođača.

Odmrzavanje – zašto klima zimi povremeno „stane”?

Pri temperaturama oko ništice i visokoj vlažnosti na lamelama vanjske jedinice stvara se inje. Uređaj ga periodično uklanja ciklusom odmrzavanja – nekoliko minuta privremeno obrne rad, unutarnji ventilator stane, a iz vanjske jedinice može izlaziti para i voda. To je normalno. Važno je osigurati da otopljena voda može nesmetano otjecati i da se ispod jedinice ne stvara led, a jedinicu je dobro podići od tla kako je snijeg ne bi zatrpao.

Parapetna ili zidna jedinica za grijanje?

Topli zrak se diže prema stropu. Zidna jedinica zato mora usmjeriti struju zraka prema podu (lamele prema dolje), što moderni uređaji rade automatski. Parapetne jedinice postavljene uz pod ispuhuju topli zrak odozdo i daju ugodniji osjećaj topline, pa su odličan izbor kada je grijanje primarna namjena – osobito u potkrovljima.

Savjeti za učinkovito grijanje

  • Postavite umjerenu temperaturu (20 – 22 °C); svaki stupanj više povećava potrošnju.
  • Ne gasite uređaj za kratka izbivanja – održavanje temperature je učinkovitije od ponovnog zagrijavanja.
  • Usmjerite lamele prema dolje ili koristite automatski način.
  • Držite vrata zatvorenima i provjetravajte kratko i intenzivno.
  • Prije zime operite filtre i očistite vanjsku jedinicu od lišća.
  • Pri odabiru gledajte SCOP i ogrjevni učinak pri niskim temperaturama, a ne samo rashladnu snagu.

Klima kao jedini izvor grijanja?

U dobro izoliranim stanovima i kućama s rasporedom koji omogućuje strujanje zraka, klima uređaji mogu biti i primarni izvor grijanja. Za cijelu kuću s više prostorija razmotrite multi split sustav ili kombinaciju više uređaja. Za grijanje potrošne vode i podno grijanje koriste se dizalice topline zrak-voda, koje su zasebna kategorija uređaja.

Klima ili električna grijalica: jednostavna usporedba

Električna grijalica pretvara 1 kWh struje u približno 1 kWh topline. Klima uređaj sa SCOP-om 4 u prosjeku sezone iz istog 1 kWh struje daje oko 4 kWh topline. Za istu količinu topline klima dakle troši otprilike četvrtinu električne energije. Pri vrlo niskim vanjskim temperaturama taj omjer pada, ali i tada kvalitetan inverter ostaje znatno učinkovitiji od izravnog električnog grijanja.

Ugodnost grijanja klimom

Česta zamjerka je osjećaj „suhog” zraka i struje toplog zraka. To se može znatno ublažiti:

  • pravilnim usmjeravanjem lamela prema podu i automatskim radom ventilatora;
  • odabirom uređaja sa senzorima koji raspoređuju zrak (npr. I-See senzor) ili parapetne jedinice;
  • održavanjem relativne vlažnosti oko 40 – 50 % – više u članku Vlaga, plijesan i odvlaživanje;
  • umjerenom zadanom temperaturom, bez naglih promjena.

Česta pitanja o grijanju klimom

Zašto iz vanjske jedinice zimi izlazi para?

To je ciklus odmrzavanja – uređaj otapa inje s lamela vanjske jedinice. Para i voda su normalna pojava, a ciklus traje nekoliko minuta.

Zašto se unutarnji ventilator ne pokreće odmah?

Uređaj najprije zagrijava izmjenjivač kako ne bi upuhivao hladan zrak u prostoriju. Nakon kraćeg vremena ventilator se pokreće automatski.

Može li klima grijati na −15 °C?

Standardni uređaji rade do granice navedene u specifikaciji proizvođača, a serije optimizirane za grijanje i znatno niže. Ogrjevni učinak pri niskim temperaturama treba provjeriti u tehničkim podacima prije kupnje.

Treba li za grijanje jača klima?

Često da – osobito ako je klima jedini izvor grijanja prostorije. Snagu za grijanje određujemo prema toplinskim gubicima prostora pri projektnoj vanjskoj temperaturi, a ne samo prema kvadraturi.

Želite grijati klimom?

Preporučit ćemo seriju i snagu prema vašem prostoru i zimskim uvjetima.

Zatražite savjet