E MAIL: 
Povijest
Jedna od prvih metoda koju su ljudi koristili kako bi se obranili od vrućina je život pod zemljom ili u špilji. Pojedini podaci pokazuju da su stari Egipćani razumjeli snagu isparavanja u svrhu hlađenja. Bili su prvi koji su koristili jednostavan oblik klimatizacije time da su stavljali vlažne krpe na vrata s namjerom da isparavanjem stvore učinak hlađenja. Kada je vjetar puhao kroz takve zavjese, stvorio se svježi vjetrić.
Zračno hlađenje seže u vrijeme Ding Huana u Kini, koji je izumio okretljiv ventilator na ručni pogon koji je stvarao ugodan vjetrić.
U antičkom Rimu bili su nadasve dosjetljivi te su im njihovi izumi olakšali život. Između ostaloga, patentirali su akvadukt koji su koristili za prijenos vode u različite dijelove grada. Postoje dokazi da su se akvadukti nalazili unutar zidova bogatih rimskih kuća snamjerom kruženja vode i time hlađenja zraka.
Led kao klima uređaj
Još 1830. godine pojavila se je ideja za izradu klima uređaja. Dr. John Gorrie, američki fizičar, iskoristivši kompresor izradio je stroj za pravljenje leda kojim je hladio svoje pacijente.
Uređaj je puhao zrak kroz ledeni blok te je hladio sobe u kojima su ležali pacijenti.
1881. godine pomorski inženjeri konstruirali su kutiju koja je sadržavala odjeću natopljenu ledenom vodom, iznad koje je ventilator puhao čisti zrak. Ta konstrukcija uspjela je rashladiti prostor za 6 stupnjeva, ali je trošila pola milijuna kilograma leda godišnje.
Rashlađivač
Otac modernih klima uređaja je američki inženjer Willis Haviland Carrier koje je 1902. godine dobio ideju i smislio jednostavno rješenje za početak klimatiziranja. Izradio je električni klima uređaj i nazvao ga „Apparatus for Treating Air“ (uređaj za tretiranje zraka). Uređaj je koristio rashladne zavojnice kako bi hladio zrak i spuštao vlagu. Razina vlage mogla se podešavati.
Prva dva desetljeća 20. stoljeća Carrierov izum služio je samo za hlađenje strojeva, a ne ljudi.
Carrier je poslije unaprijedio centrifugalni rashlađivač pa se 20-ih godina prošloga stoljeća proširila uporaba klima uređaja. U sljedećih nekoliko godina razvijao je svoj sustav klimatizacije kojeg je počeo koristiti i u velikim tvornicama kako bi rashladio prostorije i radnicima omogućio normalnije uvijete za rad.
Nakon nekoliko godina usavršavanja klima uređaja došlo je do najvećeg napretka u proizvodnji istih. U već moderniziranim sustavima zamjenjuje se opasni plin amonijak i smanjuje se jedinica za klimatiziranje ugradnjom kompresora.
Široka primjena i razvoj do danas
Nakon toga počinje šira upotreba klima uređaja te se tako 1925. godine klima uređaj počeo koristiti u kino dvoranama i ta se godina smatra početkom široke upotrebe klima uređaja. Tijekom godina zbog sve većeg globalnog zatopljenja povećana je uporaba klima uređaja te se počelo raditi na ekološkom napretku i manjoj potrošnji energije.
Carrier naravno nije jedini radio na razvoju klima uređaja. Jedan od važnijih ljudi za razvoj uređaja bio je i Thomas Midgley koji je izumio plin kloroflorokarbon, poznatiji pod komercijalnim imenom Freon koji je bio puno manje opasan za ljude nego amonijak, ali se kasnije pokazalo da je vrlo štetan za atmosferu.
Do 2010. se trebala ugasiti proizvodnja uređaja sa Freonom, a do 2020. je trebao biti potpuno uklonjen iz svih rashladnih uređaja. Danas se uvelike koriste nove generacije plinova koje ne štete ozonu, a jedan od njih je poznat pod komercijalnim nazivom Puron.